Frama

Frama, što je kratica za Franjevačku mladež, predstavlja zajednicu mladih ljudi koji su okupljeni oko Isusa Krista i Božje riječi, te djeluju inspirirani snagom Duha Svetoga u skladu s načelima sv. Franje Asiškog. Ova zajednica, osim što dijeli ime s franjevačkom obitelji, ističe se kao mjesto okupljanja mladih u dobi od 14 do 30 godina koji teže produbiti svoj duhovni život, tražeći smisao svoga postojanja i usmjeravajući svoj život prema pravim vrijednostima. Frama se obično sastaje u franjevačkim samostanima, ali to nije uvijek pravilo.

Središnji dio Framinih aktivnosti su tjedni susreti na kojima se razmatraju teme usmjerene prema životu sv. Franje i Evanđelju, kao i suvremenim izazovima mladih. Osim toga, članovi Frame sudjeluju u različitim aktivnostima koje odražavaju njihove darove i interese, uključujući karitativne akcije, umjetničke i glazbene projekte, molitvene susrete te sportske aktivnosti. Cilj ovih susreta i aktivnosti je produbiti vjeru mladih, izlaziti iz ustaljenih crkvenih fraza te potaknuti otvoren dijalog i suživot s drugima.

Framasi svake godine obnavljaju svoja obećanja pred Bogom i Crkvom kao izraz svoje predanosti življenju Evanđelja i služenju svojem bratstvu. Proces pridruživanja Frami obuhvaća razdoblje upoznavanja i inicijacije, nakon kojeg mladi mogu postati punopravni članovi zajednice, te se obučavaju i pripremaju za davanje obećanja kao pravi Framaši.

Organizacijska struktura Frame uključuje Nacionalnu skupštinu i Nacionalno vijeće, kao i lokalna vijeća koja koordiniraju aktivnosti na regionalnoj razini. Predsjednik, potpredsjednik, voditelj formacije, tajnik i blagajnik čine osnovne službe vijeća, a njihov zadatak je organizirati susrete, duhovne obrede te druge događaje.

Unatoč izazovima kao što su nedostatak interesa mladih za vjerske aktivnosti ili geografska udaljenost, Frama se trudi privući nove članove i potaknuti ih na duhovni rast i angažman. Cilj je osnažiti mlade ljude u vjeri i potaknuti ih da svoju vjeru žive autentično i hrabro u suvremenom svijetu.

Frama u Livnu, koja djeluje od 1998. godine, istaknula se u različitim aktivnostima kao što su liturgijsko animiranje, karitativni rad, kulturni događaji te sudjelovanje na lokalnoj razini. Unatoč izazovima s kojima se susreću, Framasi izražavaju otvorenost i srdačnost prema svim mladima koji se žele pridružiti njihovoj zajednici i istražiti vlastiti duhovni put.

Otvoreno srce, dobra volja i spremnost ključni su preduvjeti za sudjelovanje u Framinim aktivnostima, a svi mladi bez obzira na prethodno iskustvo ili pozadinu srdačno su pozvani pridružiti se Frami i istražiti svoju vjeru u zajedništvu s drugima.

Ministranti – Služitelji Oltara

Ministrant, kao služitelj oltara, ima čast sudjelovati u bogoslužju te služiti župnoj zajednici s posebnom zadaćom. Ova služba temelji se na pozivu da služi, što i samo ime sugerira (iz latinske riječi “ministrare” – služiti). Biti ministrant znači biti sudionik bogoslužja i čuvati posebnu blizinu s Bogom tijekom liturgijskih slavlja.

Ministrant, odabran od strane župne zajednice, treba biti ponosan na svoju službu i svjestan odgovornosti koju nosi. Sudjelovanje u Svetoj misi, najuzvišenijem obliku molitve, zahtijeva posebnu pozornost i sabranost od ministranta. Njegovo ponašanje treba poticati druge na molitvu te ne smije smetati ostalim vjernicima ili svećeniku.

Ministrantsko odijelo ne samo da uljepšava ministranta već obogaćuje i liturgijsko slavlje. Njegovo dostojanstveno oblačenje i ponašanje dodaju svečanost obredu.

Osim služenja na oltaru, ministranti imaju dužnost svjedočiti svoju vjeru i izvan crkve. Njihov život treba biti primjer pobožnosti i dobrog ponašanja u svakodnevnom životu, bilo kod kuće, u školi, ili na igralištu.

U našoj župi, okuplja se desetke ministranata, od trećeg razreda osnovne škole  pa sve do fakulteta. Njihova služba usmjerena je na različite aktivnosti poput sudjelovanja na misama, čitanja, karitativnog rada i održavanja crkvenog prostora. Također, redovito se sudjeluje na ministrantskim susretima, kvizovima i sportskim natjecanjima, gdje su postignuti značajni uspjesi.

Ministrantsko zvanje zahtijeva revnost, poslušnost, čistoću duše, strahopoštovanje, urednost, prijateljstvo i marljivost. Kroz svoju službu, ministranti zajedno svjedoče Božju ljubav i brigu za bližnjega. Za više informacija kliknite ovdje

FSR – Franjevački svjetovni red

ustanovljen je u nadahnuću i po djelovanju svetoga Franje Asiškoga (1182-1226). Sveti Franjo je osnivač triju Franjevačkih redova: Prvoga (muški, redovnici), Drugoga (ženski, klarise – po sv. Klari) i Trećega (za ljude u svijetu). Zato se Franjevački svjetovni red (FSR) dugo nazivao i Treći red sv. Franje, a pripadnici toga Reda „trećoreci“. U Franjino vrijeme i neposredno poslije njega, braća i sestre koji su željeli živjeti po primjeru sv. Franje, ali ostajući u svijetu, nazivali su se „Pokornička braća“, a potom i „Braća trećega Pravila“. Općenito se smatra da su prvi trećoreci bili bračni par Lukezije i Buonadonna iz Toskane.

Franjevački – jer osobe koje ulaze u to zajedništvo nastoje živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje. Prožima ih njegov duh i oduševljava njegova radikalnost.

Svjetovni – jer osobe ostaju u svijetu, u svojim obiteljima, na svome radnom mjestu vezane svojim redovitim staleškim dužnostima. Ne povlače se (osim kod tzv. Trećih samostanskih redova) u samostane ili u slične zajednice.

Red – jer se radi o instituciji iza koje stoji Crkva svojim autoritetom. Crkva potvrđuje taj način života, daje mu potrebne okvire, obrede, potvrđuje Pravilo, Konstitucije, Obrednik i drugo. Crkva računa na primjeran život, na svjedočenje i na molitvu članova FSR-a.

Prvo Pravilo FSR-a je tzv. „Memoriale“ iz 1221. godine. To je Pravilo preradio za FSR veliki prijatelj sv. Franje papa Grgur IX. 1228. godine. Drugo Pravilo za FSR izradio je franjevac, papa Nikola IV. 1289. godine. Ono ostaje na snazi skoro punih 600 godina. Treće Pravilo izdaje trećoredac, papa Leon XIII. 1883. godine. Posljednje i danas važeće Pravilo potvrdio je svojom apostolskom vlašću papa Pavao VI. 24. lipnja 1978. godine.

Po uzoru na svog utemeljitelja sv. Franju članovi FSR-a obavezuju se da će prednjačiti u promicanju mira, dostojanstva ljudske osobe i da će „više“ raditi za humanije odnose u društvu. Surađuju sa svim pokretima koji promiču sveopće bratstvo među narodima i obavezuju se da će ostvarivati uvjete dostojne života za svakoga, te promicati slobodu svakog naroda. Nadahnuti evanđeoskim duhom radosno susreću braću i sestre, napose one koji su siromašni i na rubu društva. Zauzimaju se i podupiru pokrete koji se bore protiv svih oblika izrabljivanja, diskriminacije i siromaštva. Kao zajednica, iza koje stoji Crkva sa svojim autoritetom, služi toj istoj Crkvi u promicanju evanđeoske poruke preko raznih oblika evangelizacije. U načinu života i rada žele živjeti uzornim obiteljskim životom, jednostavni i pošteni u svakodnevnom ophođenju s ljudima, odgovorni i zauzeti u društvenim obavezama. Slijedeći primjer s. Franje, koji je imao poseban osjećaj za sva Božja stvorenja i koji je 1979. god. proglašen nebeskim zaštitnikom prijatelja ekologije, prednjače i podržavaju sve koji se bore protiv zagađenja prirode i ljudske okoline.

U našoj župnoj zajednici kroz nekoliko desetljeća bilo je mnogo vjernika koji su nastojali raditi, živjeti,djelovati u franjevačkom duhu, koji su u povezanosti sa svojim fratrima nastojali upoznati sv. Franju i živjeti u franjevačkom duhu.

Danas zajednica FSR-a u Livnu broji desetke članova. Redovno sudjeluju u liturgijskim slavljima, hodočašćima, mjesečnim predvođenjima Put križa, klanjanjima, čitanju na svetim misama, a na mladu nedjelju i sudjelovanjem na skupštinama FSR-a. Rado se uključuju u rad oko crkve i župnog dvorišta, kao i u sve potrebne aktivnosti. U raznim prigodama nastoje obići bolesne i siromašne i uvijek rado pripomognu u svojim mogućnostima. Želimo im ustrajnost u njihovim nastojanjima, mir i svako dobro!

Veliki župni zbor

Veliki župni zbor u Livnu je po svojoj dugogodišnjoj praksi već odavna tradicionalni zbor koji njeguje isključivo crkvenu glazbu. Čine ga članovi mješovitog sastava i to od srednjoškolskog uzrasta do zrele dobi. Svake nedjelje obogaćuje misno slavlje te aktivno i živo sudjeluje u svim zbivanjima župe. Uvijek nastupa na susretima koje organizira Banjalučka biskupija, a redovito nastupa i na Smotri zborova koju organizira HMI (Hrvatska matica iseljenika) i HKZ (Hrvatska kulturna zajednica) u BiH.

Zbor broji oko 60 članova. Tijekom cijele godine (osim ljetna dva mjeseca) održavaju se dva puta tjedno probe. Svojom nesebičnom aktivnošću daje svoj doprinos na duhovnom, religioznom i kulturnom planu župe i grada Livna.

Značajno je istaknuti da je naš Veliki župni zbor odjeknuo dosta daleko. To nam svjedoče u neumorni pozivi sa Međunarodnih zborskih festivala da im se pridružimo u sudjelovanju zborova iz raznih zemalja Europe, Sjeverne Amerike i Australije.

Kad govorimo o Velikom mješovitom zboru vrijedno je napomenuti da su to uglavnom stalni članovi u posljednjih 12 godina. Bilo je onih koji su u njem sudjelovali neko vrijeme, ali su ga radi studija ili drugih poslovnih obaveza morali napustiti. Isto tako imamo njegova četiri člana koja su se preselila u Vječnost i u Nebu pjevaju vječnu pjesmu, to su: Velimir Propadalo, Vlado Vidović, Višnja Bobetić i Jela Jazvo. Neka ih Gospodin nagradi nebeskom radošću i vječnom svjetlošću.

Nezaobilazno je ovdje spomenuti tri vrijedna imena koja su sebe na poseban način utkala u ovaj Veliki župni zbor i tako dala svoj poseban doprinos. To su: s. M. Julijana Djaković, milosrdnica, s.M.Blanka Jeličić, milosrdnica te gospođe Katarina Džeko i Mirela Bralo koje i danas ravnaju i sudjeluju kao članice zbora (kad god to mogu), pomažu oko uvježbavanja pojedinačnih dionica, a na nastupima imaju ulogu orguljašica. Također želimo spomenuti i Antoniju Perković sa Instituta za crkvenu glazbu u Zagrebu. Ona je izrasla iz dječjeg župnog zbora i kao srednjoškolka bila članica Velikog mješovitog zbora. Neka ih Gospodin za sav njihov trud velikodušno blagoslovi.

Dječji župni zbor

Dječji župni zbor ima svoje početke u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je ovdje dugi niz godina, s velikim žarom i neumornom ljubavlju, radila iz Družbe sestara milosrdnica, s. Bernardina Crnogorac. Ona je počela skupljati djecu s ciljem osnivanja dječjeg zbora.To je i uspjela. Kako su prolazile godine, tako je i rad s djecom napredovao, pa je i dječji zbor u kontinuitetu imao svoju ulogu i mjesto u životu župne zajednice. Tako on, redovito u vrijeme nedjeljne svete Mise s djecom, aktivno sudjeluje i uljepšava svete mise, njegujući, za njih prilagođenu, isključivo crkvenu glazbu. On danas broji 50-tak članova od najranijeg uzrasta do kraja osmog razreda. Redovito sudjeluje na susretima dječjih župnih zborova „Zlatna Harfa” koje organizira banjalučka biskupija, kao i na božićnim koncertima koje organizira župa Livno.

Ipak, za sav dječji angažman treba posebno zahvaliti njihovim roditeljima, koji ih često uz velike žrtve dovode na probe, ohrabruju i potiču za prave angažmane. Neka ovo dadne poticaj za zauzetost i slavljenje Boga svojim glasom i budućim generacijama.